Bhagavad-gita-Poglavlje 2-Stih 39

esa te bhihita sankhye buddhir yoge tv imam srnu
buddhya yukto yaya partha karma-bandham prahasyasi

esa - sve to;
te - tebi;
abhihita - objasnio;
sankhye - u analitičkoj studiji;
buddhih - inteligenciju;
yoge - u djelovanju bez plodonosnih rezultata;
tu - ali;
imam - ovo;
srnu - samo počuj;
buddhya - inteligencijom;
yuktah - dosljedno;
yaya - kojom;
partha - o Prithin sine;
karma-bandham - vezanosti posljedicama;
prahasyasi - možeš se osloboditi od

SMISAO: Prema Niruktiju, vedskom rječniku, sankhya se odnosi na detaljan opis stvari, a sankhya na filozofiju koja opisuje pravu prirodu duše. Yoga podrazumijeva vladanje osjetilima. Arjunin prijedlog da se ne bori je bio temeljen na osjetilnom uživanju. Pošto je zaboravio svoju glavnu dužnost, htio je ostaviti borbu, misleći da će, ako ne ubije svoje rođake, biti sretniji nego ako uživa u kraljevstvu nakon što pobijedi svoje rođake i braću, Dhrtarastrine sinove. U oba slučaja, osnovni princip je bilo osjetilno uživanje. I sreća koju će steći ako ih pobijedi i sreća koju će steći ako ih vidi žive bile su temeljene na želji za osobnim osjetilnim uživanjem, čak i po cijenu mudrosti i dužnosti. Krsna je zato htio objasniti Arjuni da ubijanjem tijela svog djeda neće ubiti njegovu dušu. Objasnio je da su sve osobe, kao i sam Gospodin, vječne osobe; bile su osobe u prošlosti, sada su osobe i biće osobe u budućnosti, jer smo svi mi vječno osobne duše. Jednostavno mijenjamo našu tjelesnu odjeću na razne načine, ali zadržavamo svoju osobnost čak i nakon oslobođenja od zatočeništva u materijalnoj odjeći. Gospodin Krsna je kroz analitičku studiju veoma slikovito objasnio dušu i tijelo. Prema Niruktiju, to znanje koje opisuje dušu i tijelo iz različitih kutova promatranja je ovdje opisano kao sankhya. Ta sankhya nema nikakve veze sa sankhya filozofijom ateiste Kapile. Davno prije nastanka sankhya filozofije varalice Kapile, pravi Gospodin Kapila, inkarnacija Gospodina Krsne, objasnio je sankhya filozofiju u Srimad-Bhagavatamu Svojoj majci Devahuti. On je jasno objasnio da je purusa, Svevišnji Gospodin, aktivan i da stvara prelazeći pogledom po prakrti. To je prihvaćeno u Vedama i Giti. Opisi u Vedama ukazuju da je Gospodin preletio pogledom po prakrti, prirodi, i obremenio je atomskim osobnim dušama. Sve te osobe djeluju u materijalnom svijetu radi osjetilnog zadovoljstva i pod opsjenom materijalne energije misle da su uživaoci. Živo biće zadržava takav mentalitet sve do posljednje točke - oslobođenja - kada se želi sjediniti s Gospodinom. To je posljednja zamka maye ili iluzije osjetilnog zadovoljstva. Samo nakon mnogo, mnogo života takvog zadovoljavanja osjetila velika duša se predaje Vasudevi, Gospodinu Krsni, time završavajući potragu za krajnjom istinom.

Arjuna je već prihvatio Krsnu za svog duhovnog učitelja predajući Mu se: sisyas te ' ham sadhi mam tvam prapannam. Zato će mu Krsna sada opisati proces djelovanja u buddhi-yogi, ili karma-yogi ili, drugim riječima, predano služenje posvećeno samo zadovoljavanju Gospodinovih osjetila. Ta buddhi-yoga je jasno objašnjena u desetom stihu desetog poglavlja kao neposredno druženje s Gospodinom, Paramatmom, koja se nalazi u svačijem srcu. Ali takvo druženje se ne može dostići bez predanog služenja. Onaj tko je utemeljen u transcendentalnom predanom služenju Gospodina s ljubavlju, ili, drugim riječima, u svjesnosti Krsne, dostiže taj stadij buddhi-yoge Gospodinovom posebnom milošću. Gospodin stoga kaže da samo onima koji uvijek predano služe s transcendentalnom ljubavlju podaruje čisto znanje o devociji u ljubavi. Na taj način bhakta Mu može lako prići u vječno blaženom Božjem carstvu. Buddhi-yoga spomenuta u ovom stihu je predano služenje Gospodina, a riječ sankhya koja je ovdje spomenuta nema nikakve veze sa ateističkom sankhya-yogom koju je predstavio varalica Kapila. Stoga ne bismo trebali pogrešno misliti da sankhya-yoga koja je ovdje spomenuta ima bilo kakve veze sa ateističkom sankhyom. Ta filozofija nije imala nikakvog utjecaja u to vrijeme, niti bi Gospodin Krsna želio spomenuti takve bezbožne filozofske špekulacije. Pravu sankhya filozofiju je opisao Gospodin Kapila u Srimad-Bhagavatamu, ali čak ni ta sankhya nema nikakve veze s ovom temom. Ovdje sankhya znači analitički opis tijela i duše. Gospodin Krsna je analitički opisao dušu samo da bi Arjunu doveo do buddhi-yoge, ili bhakti-yoge. Stoga su sankhya Gospodina Krsne i sankhya Gospodina Kapile, opisana u Bhagavatamu, potpuno istovjetne. Obje su bhakti-yoga. Gospodin Krsna je zato rekao da samo manje inteligentni ljudi prave razliku između sankhya-yoge i bhakti-yoge (sankhya-yogau prthag balah pravadanti na panditah).

Naravno, ateistička sankhya-yoga nema nikakve veze s bhakti-yogom. Usprkos tome, neinteligentni ljudi tvrde da se ateistička sankhya-yoga spominje u Bhagavad-giti. Trebamo shvatiti da buddhi-yoga znači djelovanje u svjesnosti Krsne, u punom blaženstvu i znanju o predanom služenju. Onaj tko djeluje samo za zadovoljstvo Gospodina, koliko god takav rad bio težak, djeluje u skladu sa principima buddhi-yoge i uvijek osjeća transcendentalno blaženstvo. Gospodinovom milošću, samim takvim transcendentalnim djelovanjem stječe sve transcendentalno razumijevanje. Tako dostiže potpuno oslobođenje, bez potrebe ulaganja posebnog napora da bi stekao znanje. Postoji velika razlika između djelovanja u svjesnosti Krsne i djelovanja radi stjecanja plodonosnih rezultata, posebno kada se radi o zadovoljavanju osjetila radi stjecanja obiteljske ili materijalne sreće. Prema tome, buddhi-yoga je transcendentalna odlika aktivnosti koje vršimo.