Bhagavad-gita-Poglavlje 2-Stih 7

karpanya-dosopahata-svabhavah
prcchami tvam dharma-sammudha-cetah
yac chreyah syan niscitam bruhi tan me
sisyas te 'ham sadhi mam tvam prapannam

karpanya - bijednom;
dosa - slabošću;
upahata - pogođen;
sva-bhavah - osobine;
prcchami - pitam;
tvam - tebe;
dharma - religije;
sammudha - zbunjen;
cetah - u srcu;
yat - što;
sreyah - sve dobro;
syat - može biti;
niscitam - povjerljivo;
bruhi - reci;
tat - to;
me - meni;
sisyah - učenik;
te - Tvoj;
aham - ja sam;
sadhi - samo pouči;
mam - mene;
tvam - Tebi;
prapannam - predan

SMISAO: Po uređenju prirode, čitav sistem materijalnih aktivnosti predstavlja izvor problema za svakoga. Na svakom koraku postoje problemi i zato trebamo prići vjerodostojnom duhovnom učitelju koji nas može pravilno poučiti kako ćemo ostvariti cilj života. Svi vedski spisi nam savjetuju da priđemo vjerodostojnom duhovnom učitelju da bismo se oslobodili životnih problema, koji se pojavljuju bez naše želje. Oni se uspoređuju sa šumskim požarom koji izbija, iako ga nitko nije podmetnuo. Situacija u svijetu je takva da se životne nedaće same pojavljuju, iako ih ne želimo. Nitko ne želi požar, ali on ipak izbija, a mi postajemo uznemireni. Vedska mudrost nam stoga savjetuje da zbog rješavanja životnih problema i razumijevanja nauke o rješenju, priđemo duhovnom učitelju koji pripada učeničkom nasljeđu. Smatra se da osoba koja ima vjerodostojnog duhovnog učitelja zna sve. Zato ne bismo trebali ostati uznemireni materijalnim nedaćama, već trebamo prići duhovnom učitelju. To je smisao ovog stiha.

Tko je čovjek uznemiren materijalnim nedaćama? To je onaj tko ne shvaća probleme života. Takav čovjek je opisan u Brhad-aranyaka Upanisadi (3.8.10) na sljedeći način:

yo va etad aksaram gargy aviditvasmal lokat praiti sa krpanah

"Bijedan je onaj čovjek koji ne riješi probleme života kao ljudsko biće i koji tako napusti ovaj svijet poput mačaka i pasa, bez razumijevanja nauke o samospoznaji." Ovaj ljudski oblik života predstavlja najdragocjeniju pogodnost za živo biće koje ga može iskoristiti za rješavanje problema života. Stoga je onaj tko ne iskoristi pravilno ovu priliku škrtica. S druge strane, brahmana je onaj tko je dovoljno inteligentan da iskoristi ovo tijelo za rješavanje svih problema života. Ya etad aksaram gargi viditvasmal lokat praiti sa brahmanah.

Krpane, ili škrte osobe, pretjerano vezane za obitelj, društvo, zemlju, itd., trate svoje vrijeme pod utjecajem materijalnog shvaćanja života. Čovjek je često vezan za obiteljski život, za ženu, djecu i druge članove obitelji, zbog "kožne bolesti". Krpana misli da može zaštititi članove svoje obitelji od smrti, ili misli da ga njegova obitelj ili društvo mogu spasiti od smrti. Takvu obiteljsku vezanost nalazimo čak i kod nižih životinja, koje se također brinu o djeci. Kako je bio inteligentan, Arjuna je mogao shvatiti da su njegova privrženost članovima obitelji i želja da ih zaštiti od smrti bili uzroci njegove zbunjenosti. Iako je mogao shvatiti da ga očekuje dužnost borenja, zbog bijedne slabosti nije mogao izvršiti svoju dužnost. Zato moli Gospodina Krsnu, vrhovnog duhovnog učitelja, da donese konačnu odluku. Predaje se Krsni kao učenik. Želi prestati sa prijateljskim razgovorom. Razgovori između učitelja i učenika su ozbiljni i Arjuna sada želi ozbiljno razgovarati sa priznatim duhovnim učiteljem. Prema tome, Krsna je prvobitni duhovni učitelj nauke o Bhagavad-giti, a Arjuna je prvi učenik koji je imao priliku shvatiti Gitu. Kako je Arjuna shvatio Bhagavad-gitu, bit će opisano u samoj Giti. Usprkos tome, budalasti svjetovni učenjaci objašnjavaju da se ne trebamo predati Krsni kao osobi, već "nerođenom u Krsni". Nema razlike između Krsne iznutra i izvana. Onaj tko pokušava shvatiti Bhagavad-gitu bez takvog razumijevanja je najveća budala.