Uvod

Krišna, koji poznat je kao Govinda, Vrhovni je Bog. Posjeduje vječno, blaženo duhovno tijelo. Izvor je svega. Nema svog izvora i prvotni je uzrok svih uzroka.

Brahma samhita - stih 2

(U drugom se stihu slikovito opisuje duhovno mjesto Krišninih transcendentalnih zabava. Krišnino izvanredno mjesto poznato kao Gokula ima tisuće latica i cvjetnu krunu kao kod lotosa izniklog iz dijela Njegovog aspekta beskonačnosti, čiji je izdanak listova Krišnino pravo prebivalište.

Brahma samhita - stih 3

Izdanak tog transcendentalnog lotosa područje je u kojem boravi Krišna. To šesterokutni je lik, prebivalište uvijek prisutnog prevladanog i prevladavajućeg aspekta Apsoluta. Poput dijamanta, središnji potporni lik samoobasjanog Krišne stoji kao transcendentalni izvor svih moći. Sveto Ime, koje se sastoji od osamnaest transcendentalnih slova, očituje se u šesterokutnom liku s šesterostrukom podjelom.

Brahma samhita - stih 4

Izdanak tog vječnog područja Gokule šesterokutno je prebivalište Krišne. Njegove latice prebivalište su gopija, djelića Krišne, kojem one predane su s najvećom ljubavi i s kojim istovrsne su u suštini. Latice prekrasno sijaju, poput mnoštva stjenki. Ispruženi listovi tog lotosa čine dhamu nalik vrtu, duhovno prebivalište Krišnine najvoljenije, Šri Radhike.

Brahma samhita - stih 5

(U ovim stihovima opisuje se okolna, vanjska ravan Gokule.) Opasujući rubne dijelove Gokule pruža se tajnovito četverokutno mjesto po imenu Švetadvipa, na svim stranama podijeljeno na četiri dijela. U svakom od ta četiri dijela odvojeno se nalaze prebivališta Vasudeve, Sankaršane, Pradjumne i Aniruddhe. Ta četiri podijeljena prebivališta okružuju četverostruke ljudske potrebe u vidu pobožnosti, blagostanja, osjetilnog uživanja i oslobođenja, kao četiri Vede - Rik, Sama, Jađur i Atharva, koje bave se mantrama i koje temelj su ostvarenja četverostrukih svjetovnih potreba. Deset trozubaca usmjereno je u deset smjerova, uključujući zenit i nadir. Osam smjerova ukrašeno je s osam dragulja - Mahapadma, Padma, Šankha, Makara, Kačhapa, Mukunda, Kunda i Nila. Deset smjerova štiti deset zaštitnika (dik-pali) u obliku mantri. Družbenici plave, crvene i bijele puti, kao izvanredne moći koje nose imena Vimala, itd., sjaje sa svih strana.

Brahma samhita - stih 6

Gospodar Gokule je transcendentalni Vrhovni Bog, istinsko Jastvo vječnih zanosa. On vrhovno je moćni nad svim moćnima, živo zaokupljen užicima transcendentalnog područja i nedodirnut Svojom materijalnom moći.

Brahma samhita - stih 7

Krišna nikad nije u doticaju sa Svojom iluzornom energijom. Pa ipak, njezina veza s Apsolutnom Istinom nije u potpunosti prekinuta. Kad On namjerava stvoriti materijalni svijet, ljubavna zabava - u kojoj sudjeluje sjedinjujući se sa Svojom vlastitom duhovnom (čit) moći Ramom, tako što baca pogled na iluzornu energiju putem odašiljanja Svoje energije vremena - pomoćna je aktivnost.

Brahma samhita - stih 8

(Ovdje se opisuje sekundarni proces dodira s Majom.) Ramadevi, duhovna (čit) moć, voljena družica Svevišnjeg Gospodina, upraviteljica je svih bića. Krišnin božanski, potpuni dio stvara materijalni svijet. Prilikom stvaranja pojavljuje se božanska aureola koja je po prirodi Njegov vlastiti osobni dio (svamša). Ta aureola božanski je Šambhu, muški simbol ili očitovano obilježje Svevišnjeg Gospodina. Ona (aureola) blijedi je odsjaj vrhovnog, vječnog sjaja. Ovaj muški simbol osnovni je dio božanstva koji djeluje kao tvorac materijalnog svijeta i podređen je vrhovnoj upraviteljici (nijati). Moć začeća, glede materijalne kreacije, dovodi do njene pojave iz vrhovne upraviteljice. Ona je Maja, ograničena, neapsolutna (apara) moć, simbol materijalne ženske plodnosti. Njihov intimni odnos uzrok je sposobnosti iskrivljene spoznaje, odsjaja sjemena prokreativne želje Svevišnjeg Gospodina.

Brahma samhita - stih 9

Svi potomci družice velikog gospodara (Mahešvare) ovog materijalnog svijeta imaju prirodu utjelovljenja muških i ženskih organa za reprodukciju.

Brahma samhita - stih 10

Osoba koja utjelovljuje materijalni uzročni princip, naime, veliki gospodar ovog materijalnog svijeta (Mahešvara) Šambhu, u obliku muškog reproduktivnog organa sjedinjuje se sa svojom družicom, ograničenom energijom (Majom), kao djelotvorni uzročni princip. U njemu se, pomoću Svog osobnog dijela u obliku pogleda, očituje gospodar svijeta Maha-Višnu.

Brahma samhita - stih 11

Gospodar materijalnog svijeta Maha-Višnu ima tisuće i tisuće glava, očiju, nogu i ruku. U tisuću i tisuću Svojih osobnih dijelova On izvor je tisuća i tisuća avatara. Tvorac je tisuća i tisuća individualnih duša.

Brahma samhita - stih 12

U materijalnom je svijetu ovaj isti Maha-Višnu poznat pod imenom "Narayana". Iz ove vječne osobe istječu nepregledne vode duhovnog Uzročnog Oceana. Osobni dio Sankaršane koji prebiva u paravjomi, gore spomenuti vrhovni puruša s tisuću i tisuću osobnih dijelova, počiva u stanju božanskog sna (u joga-nidri) na vodama duhovnog Uzročnog Oceana.

Brahma samhita - stih 13

Sankaršanino duhovno sjeme što opstoji u porama na Maha-Višnuovoj koži, rađa se u vidu mnoštva zlatnih spermija. Ti su spermiji prekriveni s pet velikih elemenata.

Brahma samhita - stih 14

Taj isti Maha-Višnu u vidu Svojih vlastitih zasebnih i osobnih dijelova ušao je u svaki svemir. Božanski dijelovi koji ušli su u svaki svemir imaju Njegovu sposobnost veličanstvenog širenja, odnosno, vječna su sveobuhvatna duša - Maha-Višnu, koji ima na tisuće glava.

Brahma samhita - stih 15

Taj isti Maha-Višnu iz Svog lijevog uda stvorio je Višnua, iz Svog desnog uda stvorio je Brahmu - prvog praoca bića, a iz prostora između Svojih obrva stvorio je Šambhua - očitovanu božansku mušku aureolu.

Brahma samhita - stih 16

U odnosu na đive, uloga Šambhua je u tome da iz njega proizlazi ovaj svemir koji u sebi sadrži materijalni princip ega.

Brahma samhita - stih 17

Nakon toga ovaj isti veliki osobni Bog - koji poprimio je trostruki oblik Višnua, Prađapatija i Šambhua te ušao u materijalni svemir - provodi zabave očuvanja, stvaranja i uništenja ovog svijeta. Ova se zabava odvija u materijalnom svijetu. Stoga, budući je iskrivljena, Svevišnji Gospodin, istovjetan s Maha-Višnuom, više voli družiti se sa božicom Joganidrom, sastavnim dijelom Svoje vlastite duhovne (čit) moći, pune zanosnog transa vječnog blaženstva koje pripada

Brahma samhita - stih 18

Kad Višnu koji leži na oceanu mlijeka poželi stvarati ovaj svemir, iz Njegovog pupka niče zlatni lotos. Taj zlatni lotos sa stabljikom prebivalište je Brahme i predstavlja Brahmaloku ili Satjaloku.

Brahma samhita - stih 19

Prije nego što su se pomiješali, početni su elementi u svom razvojnom stanju bili izvorno zasebni entiteti. Uzrok njihovog zasebnog postojanja ležao je u odsustvu procesa povezivanja. Božanski Maha-Višnu, prvobitni Bog, kroz dodir sa Svojom vlastitom duhovnom (čit) moći pokrenuo je Maju i primjenom principa povezivanja stvorio te različite entitete u njihovom stanju suradnje. A nakon toga Sam On sjedinio se s Joganidrom posredstvom Svog vječnog bliskog dodira sa Svojom duhovnom (čit) moći.

Brahma samhita - stih 20

Pomiješavši sve te zasebne entitete On očitovao je bezbrojne materijalne svemire i Sam ušao u najskrovitiji kutak svakog proizašlog spoja (virad-vigraha). U tom su se trenutku probudile one đive koje ležale su uspavane tijekom uništenja.

Brahma samhita - stih 21

Ta ista điva je vječna i vječno je i oduvijek, bez početka, povezana sa Svevišnjim Gospodinom sponom vječnog srodstva. Ona transcendentalna je duhovna moć.

Brahma samhita - stih 22

Božanski lotos, koji niče iz Višnuovog pupka u svakom pogledu je pomoću duhovne spone povezan sa svim dušama i izvor je Brahme s četiri lica, dobro upućenog u četiri Vede.

Brahma samhita - stih 23

Rodivši se iz lotosa, Brahma je, vođen božanskom moći i potaknut prijašnjim utiscima, usmjerio pažnju na čin stvaranja. Ali nije mogao vidjeti ništa, osim tame u svim smjerovima.

Brahma samhita - stih 24

Potom je božica učenosti Sarasvati, božanska družica Svevišnjeg Gospodina, ovako rekla Brahmi koji nije vidio ništa osim tame u svim smjerovima, "O Brahma, ova mantra - klim krsnaya govindaya gopijana-vallabhaya svaha - nesumnjivo ispunit će želju tvog srca.

Brahma samhita - stih 25

O Brahma, pomoću ove mantre vrši duhovne strogosti. Tada će ti se sve želje ispuniti.

Brahma samhita - stih 26

Sa željom da zadovolji Govindu, Brahma je za ljubav Krišni - Gospodaru Švetadvipe koji boravi na Goloki - dugo vršio strogosti. Meditirao je ovako, "U transcendentalnom predjelu Goloke nalazi se božanski lotos od tisuću latica, ispunjen milijunima uzdignutih prašnika. Na njegovom izdanku nalazi se veliko božansko prijestolje na kojem sjedi Šri Krišna, oblik vječnog sjaja transcendentalnog blaženstva, svirajući lotosovim ustima Svoju božansku flautu što odzvanja božanskim zvukom. Obožavaju Ga Njegove zaljubljene mljekarice sa svojim pojedinačnim osobnim dijelovima i produžetcima, a također i Njegova vanjska energija koja ostaje vani i koja utjelovljuje sve materijalne odlike.

Brahma samhita - stih 27

Potom je Gajatri, majka Veda, nastavši, odnosno bivajući priopćena božanskim zvukom Šri Krišnine flaute, ušla u lotosova usta samorođenog Brahme kroz njegovih osam ušiju. Primivši Gajatri proisteklu iz Krišnine pjesme na flauti, Brahma, koji rođen je iz lotosa, dostigao je položaj dvaput rođenog, bivajući iniciran od strane vrhovnog prvobitnog učitelja, Samog Boga.

Brahma samhita - stih 28

Prosvijetljen probuđujućim učinkom te Gayatri koja obuhvaća tri Vede, Brahma se upoznao s prostranim oceanom istine. Potom je obožavao Šri Krišnu, suštinu svih Veda, upućujući Mu ovu molitvu.

Brahma samhita - stih 29

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina, prvog praoca koji u prebivalištima načinjenim od duhovnih dragulja, okružen milijunima drveća želja, čuva krave što ispunjavaju sve želje i kojeg uvijek s velikim poštovanjem i ljubavlju služe stotine tisuća lakšmija ili gopija.

Brahma samhita - stih 30

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina koji s velikim umijećem svira na Svojoj flauti, koji ima prekrasno sjajne oči nalik laticama lotosa, glavu ukrašenu paunovim perom, čiji prekrasan je lik obojen nijansom plavih oblaka i koji Svojom jedinstvenom ljupkošću očarava milijune Kupida.

Brahma samhita - stih 31

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina oko čijeg vrata njiše se cvjetni vijenac uljepšan medaljonom nalik mjesecu; čije dvije ruke ukrašene su flautom i ukrasima od dragulja; koji uvijek uživa u ljubavnim zabavama i čiji ljupki, u tri točke savinuti lik Šjamasundare vječno se očituje.

Brahma samhita - stih 32

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina čiji transcendentalni oblik pun je blaženstva, istine i stvarnog postojanja pa je, stoga, pun najblistavijeg sjaja. Svaki od udova tog transcendentalnog lika u Sebi posjeduje potpune funkcije svih organa te vječno vidi, održava i očituje beskrajne svemire, kako duhovne tako i materijalne.

Brahma samhita - stih 33

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina kojeg Vede dokučit ne mogu, ali kojeg dostići se može čistom, besprijekornom predanošću duše. Obožavam Govindu koji bez premca je, nepodložan propadanju, bez početka, čiji oblik beskrajan je; koji sam je početak, kao i vječni puruša. A opet, On osoba je što posjeduje ljepotu rascvjetane mladosti.

Brahma samhita - stih 34

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina, čijim se tek vrhovima prstiju na lotosovim stopalima mogu približiti jogiji koji teže transcendentalnom i posvećuju se pranajami vježbajući disanje ili gjaniji koji procesom eliminiranja materijalnog, što proteže se kroz razdoblje duže od tisuća milijuna godina, nastoje spoznati ujednačeni Brahman.

Brahma samhita - stih 35

On nepodijeljeno je biće, budući da nema razlike između moći i posjednika moći. Prilikom Njegovog čina stvaranja milijuna svjetova, Njegova moć ostaje nerazdvojiva. Svi svemiri nalaze se u Njemu, a On je istodobno u svoj Svojoj punoći prisutan u svakom od atoma koji razbacani su diljem svemira. Takav je prvobitni Gospodin kojeg obožavam.

Brahma samhita - stih 36

Obožavam tog istog Govindu, prvobitnog Gospodina, u čiju slavu ljudi prožeti devocijom pjevaju mantra-sukte što izrekle su ih Vede, dostižući tako svoju primjerenu ljepotu, uzvišenost, prijestolja, vozila i ukrase.

Brahma samhita - stih 37

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina, koji prebiva u Svom vlastitom carstvu Goloki s Radhom, nalik Njegovom vlastitom duhovnom liku, utjelovljenjem zanosne moći što posjeduje šezdeset četiri umjetničke aktivnosti. Društvo su joj povjerljive prijateljice (sakhije), utjelovljenja produžetaka Njezinog tjelesnog lika, prožete i okrijepljene Njegovom uvijek blaženom duhovnom rasom.

Brahma samhita - stih 38

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina, koji je Šjamasundara, Sam Krišna s nepojmljivim bezbrojnim obilježjima; kojeg čisti bhakte vide okom devocije, premazanim pomašću ljubavi, u najskrovitijem kutku svog srca.

Brahma samhita - stih 39

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina, koji pojavio se u svijetu osobno kao Krišna i kao različiti avatari u oblicima Rame, Nrisimhe, Vamane, itd., koji Njegovi su osobni dijelovi.

Brahma samhita - stih 40

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina, čiji sjaj izvor je nerazlučivog brahmana, spomenutog u upanišadama, koji, bivajući različit od neizmjernih slava materijalnog svemira, izgleda kao nerazdjeljiva, beskonačna, bezgranična istina.

Brahma samhita - stih 41

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina, koji apsolutno je, samostalno počelo, budući da prvotno je biće u obliku podupiratelja cjelokupnog postojanja. Njegova vanjska moć obuhvaća trostruke materijalne odlike - sattvu, rađah i tamah, a On širi Vedsko znanje glede materijalnog svijeta.

Brahma samhita - stih 42

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina, čija se slava, zahvaljujući utjecaju Njegovih vlastitih zabava što odražavaju se u umovima usredotočenih duša kao transcendentalna bit vječno blažene spoznajne rase, uvijek pobjedonosno izdiže nad materijalnim svijetom.

Brahma samhita - stih 43

Najniže od svih nalazi se Devi-dhama (materijalni svijet). Odmah iznad nje prebivalište je Maheše, Maheša-dhama. Iznad Maheša-dhame smještena je Hari-dhama (prebivalište Harija), a iznad svih njih nalazi se Krišnino vlastito carstvo po imenu Goloka. Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina koji je svakom od tih stupnjevanja područja dodijelio zasebnog vladara da njime upravlja.

Brahma samhita - stih 44

Vanjsku moć Maju, koja nalik je sjeni čit moći, svi ljudi obožavaju kao Durgu, stvarajuću, održavajuću i uništavajuću funkciju ovog materijalnog svijeta. Obožavam Gospodina Govindu u skladu s čijom se voljom Durga ponaša.

Brahma samhita - stih 45

Baš kao što se pomoću kiselih tvari mlijeko pretvara u sir, koji nije ni istovjetan svom uzroku - mlijeku, a ni različit od njega, obožavam prvobitnog Gospodina Govindu čijom preobrazbom nastaje Šambhu, zadužen za čin uništenja.

Brahma samhita - stih 46

Svjetlo jedne svijeće prenešeno na druge svijeće, iako gori zasebno u njima, istovjetno je po svojoj kakvoći. Obožavam prvobitnog Gospodina koji se podjednako, na isti, lagani način, pojavljuje u Svojim različitim očitovanjima.

Brahma samhita - stih 47

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina, koji poprima Svoj vlastiti, veliki osobni oblik po imenu Šeša, prepun moći sveudobnog smještaja i koji, ležeći na Uzročnom oceanu dok Mu se iz pora na koži očituju nebrojeni svjetovi, uživa u stvaralačkom snu (joganidri).

Brahma samhita - stih 48

Brahma i ostali gospodari materijalnih svjetova koji pojavljuju se iz pora na koži Maha-Višnua ostaju živi toliko dugo koliko traje jedan Njegov (Maha-Višnuov) izdisaj. Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina čije osobnosti djelić djelića je Maha-Višnu.

Brahma samhita - stih 49

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina, od kojeg odvojeni osobni dio - Brahma - dobiva moć za upravljanje materijalnim svijetom, baš kao što sunce pokazuje izvjesnu količinu svog sjaja u svim blistavim draguljima koji nose imena surjakanta, itd.

Brahma samhita - stih 50

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina, čija lotosova stopala Ganeša uvijek drži na paru kljova što izbijaju iz njegove slonovske glave, ne bi li stekao moć za svoj zadatak uklanjanja svih prepreka na putu napretka triju svjetova.

Brahma samhita - stih 51

Tri svijeta sačinjena su od devet elemenata - vatre, zemlje, etera, vode, zraka, smjera, vremena, duše i uma. Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina iz kojeg oni proistječu, u kojem opstoje i u kojeg uviru u trenutku sveopćeg uništenja.

Brahma samhita - stih 52

Sunce, koje kralj je svih planeta, puno beskrajnog sjaja, slika i prilika dobre duše, oko je ovog svijeta. Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina u skladu s čijom naredbom sunce putuje uspinjući se po kotaču vremena.

Brahma samhita - stih 53

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina, čijom se prenesenom sposobnošću održavaju očitovane otkrivene moći svih vrlina, svih poroka, Veda, pokora i svih điva, od Brahme do najbeznačajnijeg kukca.

Brahma samhita - stih 54

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina, koji do korijena spaljuje sve plodonosne aktivnosti osoba prožetih devocijom. On svakom nepristrano dodjeljuje odgovarajuće uživanje u plodovima njegovih aktivnosti i to u skladu s lancem prethodno izvršenog rada svima onima koji kroče stazom djelovanja, ništa manje u slučaju sićušnog kukca po imenu indragopa, nego u slučaju Indre, kralja polubogova (deva).

Brahma samhita - stih 55

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina na koga osoba meditirajući, pod uplivom ljutnje, ljubavne strasti, prirodne prijateljske ljubavi, straha, roditeljske ljubavi, iluzije, štovanja i dragovoljnog služenja, dostiže tjelesne oblike koji odgovaraju prirodi njihove kontemplacije.

Brahma samhita - stih 56

Obožavam to transcendentalno prebivalište, poznato kao Švetadvipa, u kojem Lakšmije u svojoj besprijekorno čistoj duhovnoj suštini kao ljubavne družice s ljubavlju služe Svevišnjeg Gospodina Krišnu, svog jedinog ljubavnika. Tamo svako drvo transcendentalno je drvo želja, tlo čarobni je dragulj, sva voda nektar, svaka riječ pjesma, svaki korak ples, a flauta najmiliji je pratilac. Sjaj tu je prepun transcendentalnog blaženstva, sve vrhovne duhovne suštine ugodne su i slasne, a bezbrojne krave neprestano liju transcendentalne oceane mlijeka. Transcendentalno vrijeme - čija stalna karakteristika je sadašnjost, bez prošlosti i budućnosti - ovdje vječno je prisutno, stoga čak ni za djelić sekunde ne podliježe svojstvu prolaznosti. To područje poznato je kao Goloka samo nekolicini samospoznatih duša na ovom svijetu.

Brahma samhita - stih 57

Saslušavši ove himne koje sadrže suštine istine, Svevišnji Gospodin Krišna rekao je Brahmi: "Dragi moj Brahma, ako, obdaren pravim znanjem o veličajnosti Boga, osjećaš sklonost k stvaranju potomstva, poslušaj ovu znanost koju izlažem ti u sljedećih pet šloka.

Brahma samhita - stih 58

Kad se pomoću spoznaje i predanog služenja (bhakti) potakne čisti duhovni doživljaj, onda se prema Krišni, najvoljenijem svih duša, budi najuzvišenija besprijekorna devocija, obilježena ljubavlju prema Bogu.

Brahma samhita - stih 59

Najviši stupanj devocije dostiže se postupno, metodom neprestane težnje za samospoznajom uz pomoć svjedočanstva spisa, religioznog vladanja i ustrajnog prakticiranja.

Brahma samhita - stih 60

Ove preliminarne devocijske aktivnosti (sadhana bhakti) dovode do devocije s ljubavlju od koje (devocije s ljubavlju) nema veće dobrobiti; koja ruku pod ruku ide s postignućem ekskluzivnog stanja vrhovnog blaženstva i koja može dovesti do Mene.

Brahma samhita - stih 61

Napuštajući sve hvalevrijedne djelatnosti, služi Me s vjerom. Nečija spoznaja odgovarat će prirodi njegove vjere. Ljudi u svijetu neprestano su u potrazi za nekim idealom. Meditirajući na Mene pomoću tih aktivnosti, osoba će steći devociju obilježenu ljubavlju u obliku vrhovne službe.

Brahma samhita - stih 62

Poslušaj, o Vidhi! Ja sam sjeme, odnosno temeljno načelo ovog svijeta živih i neživih stvari. Ja sam pradhana i ja sam puruša (djelatni uzrok). Ova vatrena energija koja napose pripada Brahmanu i koja sadržana je u tebi, također dolazi od Mene. Zahvaljujući ovoj vatrenoj energiji koju nosiš u sebi, u stanju si upravljati ovim pojavnim svijetom živih i neživih stvari."

Riječ autora

Tako završava peto poglavlje Šri Brahma-samhite. Neka ovo što sam uradio pruži zadovoljstvo Gospodinu Krišni. U svakom trenutku odajem ponizno poštovanje milostivom Gospodinu Krišni.