Evolucija - devolucija

Znanstvenici su proučavanjem molekula došli do otkrića takozvanog bakterijskog mikroskopski malog stroja. To je minijaturni stroj čija je konstrukcija, u osnovi, slična gradnji kuće koja se gradi po točno određenim nacrtima.

Sastavljanje takvog minijaturnog motora mora se dogoditi u točno određenim uvjetima i na točno određeni način, što dovodi do određene kompleksnosti, gdje, po mišljenju jednoga od vodećih zagovornika teorije inteligentnog dizajna, profesora biokemije dr. Michaela J. Beha (autora knjige "Darwin Black Box“), nema mjesta redukciji u proizvodnji. U knjizi jasno sumnja u mogućnost funkcioniranja Darvinove teorije prirodne selekcije te da integrirana kompleksnost ukazuje na inteligentan dizajn. Pita se kako bi prirodna selekcija mogla proizvesti tako minijaturni stroj, koji u svoj svojoj kompleksnosti ne bi mogao raditi niti bez ijednog djelića. Kao kod automobila; domorodac nekog plemena, kada bi ga prvi puta vidio, mogao bi pomisliti da ide na vjetar ili da ga vuče skrivena antilopa. Iako bi po otvaranju poklopca motora, shvatio da se tu nalazi nekakav zahtjevni stroj koji ukazuje na upotrebu inteligencije, i da sve funkcionira po nekoj logici te da svaki dio ima svoje točno određeno mjesto.

Znanstvenici i molekularni biolozi koji zagovaraju inteligentni dizajn su jedinstveni u razmišljanju da je lako moguće da je takav kompleksni stroj (flugelna bakterija) proizvod neke više inteligencije koja je dala informacije za točno određeni rad.

Za ilustraciju evo jedan zabavni video-clip Madan Mohan prabhua



Prijevod:
evolucija, pa ako mene upitate to je sve jako smiješna stvar. Pa kako je uopće moguće da bih razvio par krila. To je zaista ludo. Mislim, zaista bih volio par krila. Zaista bih želio par krila. Ako si želim bilo što onda bih želio par krila. Ništa ne bi promijenilo koliko puta bih skočio sa visoke zgrade? Pa ako moj sin skoči sa zgrade, pa ako njegov sin skoči sa zgrade. Na žalost to ne mijenja stvar, mislim da mi ne bi narasla krila. Iako si ja to želim.

U prošlom stoljeću je u nekim znanstvenim krugovima bilo govora o materiji i energiji. U ovom stoljeću je dodana i informacija. U trenutku kad S.E.T.I. (Institut za znanstveno istraživanje svemira) traži informacije o izvanzemaljskoj inteligenciji u prostranstvima svemira, na drugoj je strani, pred našim nosom, univerzum informacija skriven u jedinici DNA. Sama kompleksnost DNA i sam njen izvor, najveća je tajna i izazov modernoj znanosti.

Zanimljivo je da inteligentne informacije zapisane prije nekoliko tisuća godina, kao što su hijeroglifi, Stonehenge itd., ne pripisujemo djelovanju vremena, iako istom metodom mnogi žele odstraniti inteligenciju iz makrobiologije. Lako upotrijebimo analogiju povezanosti računalnog zapisa i informacija. Programski kod ima kao rezultat funkcionalni skup (objektno programiranje, op. prev.), koji predstavlja djelujuće, odnosno prepoznavajuće, inteligentno programsko oruđe. Čini se da sav, naoko vidljiv, kaos programskog koda milijuna vrsta, ipak predstavlja djelujući program ili programsko oruđe. Lako možemo reći organizirani kaos .

Koliko je samo bilo posljedica kaotičnog djelovanja, a opažanje svijeta kroz trijezno razmišljanje ne daje prostora za očekivanje nečega racionalnog. Ako kompleksnost prirode i svemira na trenutak pogledamo očima inteligencije, počet ćemo iskreno cijeniti svu njenu jedinstvenost, raznolikost i ljepotu. Kao u umjetničkom djelu. Znamo da iza slike stoji osoba, inteligencija. Ne možemo to zanijekati. Zatim, sve što nas okružuje, najednom iz kaotičnog turbulentnog vrtloga nerazumljivosti, dobije smisao djelovanja i određene međusobne interakcije. Zagovornici kreativnog dizajna smatraju, da sam izvor ili pak teoretsko razmišljanje o izvoru informacija, koji dovode do nastanka i djelovanja tih mikroskopskih strojeva, vodi do metafizičkog odgovora. Daju ga poznati znanstvenici: "Neka bude! Ako slijedimo dizajn, on će nas dovesti do inteligencije, kreatora, Boga.“

Zvuči jednostavno u svoj svojoj kompleksnosti, zar ne?

Madan Mohan das
(Iz časopisa Hare Krišna)

.............................................................................

Donosim vam izvadak iz uvoda knjige "Ljudska devolucija", autor Michael A. Cremo, koju možete skinuti u *.pdf formatu u rubrici download.

Premda podrijetlo života iz kemikalija tehnički ne predstavlja dio teorije evolucije, ono je u praksi postalo za nju nerazdvojivo vezano. Darvinisti rutinski govore kako je život potekao od kemikalija. No, nakon desetljeća teoretiziranja i eksperimentiranja, oni još nisu kadri kazati od kojih je točno kemikalija, i u kojim točno kombinacijama kemikalija poteklo prvo živo biće. Što se same evolucije tiče, ona ni na koji znanstveni način nije dokazana. Evolucija ostaje stvar vjere.

Moderna evolucionistička sinteza temelji se na genetici. Evolucionisti uspostavljaju vezu između genotipa (genetske strukture) organizma i njegova fenotipa (fizikalne strukture). Oni kažu da promjene u genotipu rezultiraju promjenama u fenotipu, te da se kroz prirodnu selekciju promjene u fenotipu, koje omogućuju bolju prilagodbu određenom okružju, akumuliraju u organizmima. Evolucionisti tvrde da taj proces objašnjava pojavu novih strukturalnih značajki u organizmima. No, na razini mikrobiologije te se strukture pokazuju izvanredno složenima. Znanstvenici nisu kadri točno ustvrditi kako su one nastale "korak po korak". Također ne znaju koje su točno genetičke promjene rezultirale kojim fenotipskim promjenama koje su iznjedrile kompleksne značajke organizama. To zahtijeva specifikaciju međustadija koji su doveli do kompleksnih struktura kakve danas poznajemo.

U svojoj knjizi Darwin's Black Box (1996.g., str. 183) biokemičar Michael Behe kaže: "U potonjih deset godina, Journal of Molecular Evolution objavio je više od tisuću članaka. ...Nema niti jednoga članka koji se bavi detaljnim modelima međustadija u razvitku kompleksnih biomolekularnih struktura. To nije slučaj samo u JME-u. Nema članaka o detaljnim modelima međustadija u razvitku kompleksnih biomolekularnih struktura ni u Proceedings of the National Academy of Science, ni u Nature, ni u Science, ni u Journal of Molecular Biology, kao niti, koliko mi je poznato, u bilo kojem znanstvenom časopisu."